Uznapredovali rak prostate

Uznapredovali rak prostate

Autor: Marija Ivanović

Rak prostate je zloćudni (maligni) tumor koji potječe od stanica prostate. On je drugi najčešći rak u muškaraca, s približno 1,3 milijuna novih slučajeva svake godine diljem svijeta. Dob je najuobičajeniji faktor rizika, a izgledi za dobivanje raka prostate značajno se povećavaju nakon 50. godine.1

Rak prostate klasificira se prema veličini tumora i proširenosti bolesti. Postoje četiri stadija bolesti:

  • I. i II. stadij – lokalna bolest: stanice raka ograničene su na prostatu, a bolest je u visokom postotku izlječiva.
  • III. stadij – lokalno uznapredovala bolest: stanice raka proširile su se na okolno tkivo (npr. vrat mjehura, rektum, susjedne limfne čvorove itd.). Stanje je i dalje potencijalno izlječivo s multimodalnim pristupom.
  • IV. stadij – uznapredovala ili metastatska bolest: stanice raka proširile su se izvan prostate ili susjednih tkiva. Bolest nije izlječiva, ali može se liječiti.

Ovaj članak fokusira se na liječenje uznapredovale bolesti.2, 3

Znakovi i simptomi

Bolesnici s uznapredovalim rakom prostate mogu imati znakove i simptome uzrokovane lokalnim širenjem raka prostate, simptome temeljene na mjestu i veličini metastatskog širenja i/ili općenite znakove i simptome metastatske bolesti.

Simptomi lokalno proširenog raka prostate: otežano mokrenje (hitnost, slab ili isprekidan tok urina, često mokrenje, bol ili peckanje tijekom mokrenja itd.), erektilna disfunkcija i problemi s ejakulacijom, otežano pražnjenje crijeva, bol u zdjelici itd.

Simptomi uzrokovani metastatskim širenjem: bol u kostima, edem nogu, žutica, nedostatak zraka, neurološki deficiti itd.

Opći znakovi i simptomi: gubitak energije, osjećaj slabosti ili umora, nenamjerni gubitak na težini i gubitak apetita, brzi otkucaji srca itd.
Nijedan od simptoma nije specifičan za rak prostate te može biti uzrokovan i drugim stanjima. Međutim, neki bolesnici ne pokazuju nikakve znakove ni simptome.

Dijagnoza

Za određivanje proširenosti i daljnju klasifikaciju raka prostate može se napraviti nekoliko testova.

UZORAK KRVI: da bi se odredile razine i promjene u tumorskom markeru – PSA (za prostatu specifičan antigen). Što su više razine PSA-a, to je veća šansa za uznapredovalu bolest. Ipak, normalne razine PSA-a ne jamče odsutnost raka prostate.
Osim PSA-a, vaš liječnik će provesti cijeli niz krvnih pretraga prije nego započne bilo kakvo sistemsko liječenje. To će pomoći u procjeni funkcije organa (npr. funkcije bubrega i jetre) te može neizravno pokazati i kamo se rak proširio (npr. alkalna fosfataza, γ–glutamil transpeptidaza i ponekad LDH u pravilu su povišeni ranije ili u većem stupnju nego drugi parametri kod jetrenih metastaza ). Uz to se ponekad određuju i razine testosterona.

SCINTIGRAFIJA KOSTIJU: tehnika snimanja kojom se određuje širenje metastaza na kosti. Provodi se s intravenskom primjenom malih količina radioaktivnog kontrastnog sredstva koje se nakuplja u kostima. Kao rezultat, kosti na kojima je prisutan rak nakupljaju više kontrastnog sredstva i na snimkama će biti tamnije boje.

CT (KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA): napredna tehnika rendgenskog snimanja kombinirana s računalnim kalkulacijama kako bi se dobili detaljni prikazi tkiva. Obično se koristi s kontrastnim sredstvom da bi se odredila proširenost bolesti na druga tkiva (npr. jetru, limfne čvorove) i kosti.

MRI (MAGNETSKA REZONANCA): snimanje kod kojeg se koriste magnetska polja i radiovalovi za detaljne snimke tkiva. Obično se koristi s intravenskim kontrastnim sredstvom. Kod uznapredovalog raka prostate koristi se za određivanje kompresije kralježnične moždine, leptomeningealne bolesti ili metastaza na mozgu u bolesnika sa simptomima, a ponekad i prije planiranja radioterapije.

PET CT (POZITRONSKA EMISIJSKA TOMOGRAFIJA): još točnija tehnika snimanja kod raka prostate. Uz pomoć posebnih radioaktivnih kontrastnih sredstava mogu se vidjeti čak i najmanje metastaze (mikrometastaze).

BIOPSIJA: uzima se uzorak abnormalnog tkiva te se promatra pod mikroskopom i dalje kemijski analizira da bi se dobilo što je moguće više informacija. Patolog će provjeriti prisutnost malignih stanica i njihovo podrijetlo. Zatim će se odrediti rezultat Gleasonove ljestvice, koja pokazuje koliko je agresivan vaš rak. Ljestvica ima raspon od 6 do 10, gdje je 6 niska ocjena, 7 srednja, a 8 do 10 visoka. Kod metastatske bolesti može se napraviti biopsija prostate ili bilokojeg mjesta gdje su prisutne metastaze. Ako se bolest širi nakon radikalnog liječenja, biopsija nije potrebna (rak je već procijenjen), ali može biti korisna za određivanje stadija i eventualnih promjena u stanicama raka. 2, 3

Liječenje

Kod uznapredovale bolesti cilj liječenja je usporiti rast i širenje raka i poboljšati kvalitetu života. Mogućnosti liječenja danas se razvijaju brzo, nakon što je dugo desetljeća postojalo tek nekoliko opcija liječenja.

Plan liječenja ovisit će o značajkama bolesti i karakteristikama bolesnika.

Značajke bolesti: osim stadija i ocjene po Gleasonovoj ljestvici, također će se odrediti odgovara li vaša bolest na terapiju deprivacije androgena. Razlikujemo hormonski senzitivne i hormonski rezistentne bolesti (drugi izrazi su kastracijski senzitivne i kastracijski rezistentne). Bolest će biti opisana kao primarno metastatska (prisutnost metastaza u vrijeme dijagnoze) ili kao rekurentna bolest (bolest koja se vratila nakon što je u prošlosti već liječena). Brzina rasta PSA-a i prethodno liječenje raka prostate utjecat će na odabir liječenja.

Karakteristike bolesnika: dob bolesnika, funkcionalni status, drugi zdravstveni problemi, očekivane nuspojave liječenja i želje bolesnika također će utjecati na odabir liječenja.
Prije odluke o tome koje će liječenje biti najbolja opcija, razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste bolje razumjeli opcije liječenja. Razgovarajte o svojim očekivanjima i strahovima. Razmotrite kako će liječenje i nuspojave utjecati na vaš život. U slučaju potrebe, potražite drugo mišljenje.

ADT (terapija deprivacije androgena): okosnica je liječenja uznapredovalog raka prostate. Muški spolni hormoni - androgeni (pretežno testosteron) glavno su gorivo za rast i širenje stanica raka prostate. Posljedično, najbolji odabir liječenja je blokirati te hormone. To se može napraviti kirurški ili pomoću lijekova. Kirurški postupak uključuje odstranjivanje obaju testisa, kao mjesta u kojima se proizvodi većina testosterona. Lijekovi uključuju LHRH agoniste ili antagoniste. To su sintetski hormoni koji zaustavljaju proizvodnju testosterona. ADT je prva terapija koja se nudi bolesniku s uznapredovalim rakom prostate, a obično se kombinira s drugim terapijama.
NUSPOJAVE: deprivacija razina testosterona u muškaraca može imati fizičke i emocionalne posljedice. Muškarac može primijetiti nalete vrućine, velik umor, dobivanje na težini, erektilnu disfunkciju, gubitak spolne želje, depresiju itd. Također je povećan i rizik od osteoporoze, dijabetesa i srčanog udara. Međutim, većina muškaraca doživi samo nekoliko nuspojava ADT-a, a neke od njih mogu se ublažiti dijetom i tjelovježbom.

TERAPIJA USMJERENA NA ANDROGENE: novi lijekovi koji su postali dostupni u posljednjih deset godina. Pomažu eliminirati učinke androgena koji se proizvode izvan testisa. Mogu ili utjecati na proizvodnju androgena ili blokirati njihove signale stanicama, čime se sprječava njihov rast i širenje. Na tržištu postoji nekoliko opcija, a imaju sličnu kliničku korist. Uzimaju se na usta kao tableta. Liječenje može trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, ovisno o tome kako bolest odgovara na terapiju i o profilu nuspojava.
NUSPOJAVE: razlikuju se među ovim lijekovima. Rijetke su, ali neke od njih mogu značajno utjecati na kvalitetu života. Neke nuspojave su umor, naleti vrućine, visok krvni tlak, nepravilnosti u elektrolitima i testovima funkcije jetre, glavobolja, krhkost, padovi, omaglica, epileptički napadaji.

KEMOTERAPIJA: izravno uništava stanice raka. To može usporiti rast i širenje raka prostate. Također može pomoći ublažiti simptome bolesti (npr. ublažiti bol). Ponekad se nudi i terapija na bazi platine, osobito ako su standardne opcije iscrpljene. Također, može se koristiti kombinacija kemoterapije u iznimnim slučajevima. Kemoterapija se daje intravenski. Doza i učestalost se reguliraju i mogu se mijenjati tijekom liječenja.
NUSPOJAVE: uzrokovane su štetnim učincima na zdrave stanice. Najčešće nuspojave su umor, mučnina, poremećen okus, povraćanje, gubitak kose, promjene na koži i noktima, promjene u dodiru i povećan rizik za infekcije. Većina nuspojava prestaje kad prestane i kemoterapija.

RADIOFARMAK: je radioaktivni lijek koji cilja stanice raka u kostima. Napada stanicu malom količinom zračenja upravo u dijelovima gdje stanica raka raste. Posebno je koristan u bolesnika koji imaju simptome zbog metastaza na kostima. Daje se šest intravenskih injekcija svaka četiri tjedna.
NUSPOJAVE: terapija je obično dobro podnošljiva, ali mogući su umor, mučnina, povraćanje, proljev, niski trombociti i prijelomi kostiju.

RADIOTERAPIJA: koristi visokoenergetske rendgenske zrake kako bi izravno ubila stanice raka. Kod metastatskog raka prostate koristi se za ublažavanje simptoma zbog širenja metastaza, a najčešće je usmjerena na metastaze na kostima. Kod oligometastatske bolesti (bolesti s tek nekoliko metastaza) ponekad se koristi da bi se bolje kontrolirao rak ili sa zračenjem prostate i/ili metastaza. Radioterapija se može provesti u jednoj ili nekoliko navrata.
NUSPOJAVE: su rijetke. Bolesnici najčešće primijete umor te ponekad promjene na koži. Ako je ozračena prostata, bolesnici ponekad mogu primijetiti probleme s mokraćnim sustavom ili crijevima.

TERAPIJE U DOLASKU: pokazale su povoljan rezultat kod metastatskog raka prostate. Neke se mogu davati samo skupinama bolesnika koje imaju određene mutacije ili biomarkere u stanicama raka (npr. BRCA mutacija, PIK3CA mutacija, mikrosatelitska nestabilnost itd.). S profiliranjem genetskog materijala bolesnika ili stanica tumora, specifičniji lijekovi mogu biti učinkovitiji.

KLINIČKA ISPITIVANJA: ispituju nove opcije liječenja kako bi se odredila njihova učinkovitost i sigurnost. Cilj kliničkog ispitivanja je poboljšati trenutni standard liječenja. Bolesnike se potiče na sudjelovanje u kliničkim ispitivanjima. Razgovarajte sa svojim liječnikom o eventualno raspoloživim ispitivanjima te mogućim rizicima i koristima.

SUPORTIVNO LIJEČENJE: nudi se bolesnicima za liječenje simptoma bolesti, prevenciju ili liječenje nuspojava terapije i pomoć u psihosocijalnim aspektima. Primjerice, bolesnicima na kemoterapiji nude se lijekovi koji sprječavaju i/ili liječe mučninu, a nekima se nude i injekcije kako bi se smanjio rizik za infekcije itd. Za potporu zdravlja kostiju, bolesnike se potiče da uzimaju nadomjestke vitamina D i kalcija, a nekima će biti ponuđeni lijekovi koji mijenjaju kosti i pomažu spriječiti događaje povezane s kostima, poput prijeloma. Uz to, bolesnici koji razviju depresiju mogu primati antidepresive i psihološke konzultacije. Opcija je mnogo, a najbolje je o njima razgovarati s liječnikom. 2, 3

Praćenje

Tijekom liječenja napravit će se nekoliko dijagnostičkih pretraga kako bi se utvrdila učinkovitost i nuspojave liječenja. Najčešće se rade redovne krvne pretrage i snimanje. Na početku svakog liječenja razgovarat će se o učestalosti i rasporedu ovih pretraga. 2, 3

Kvaliteta života

Cilj svih liječenja, osim kontrole bolesti, je očuvati ili poboljšati kvalitetu života. Neke terapije mogu pogoršati kvalitetu života zbog nuspojava tijekom liječenja, ali većina nuspojava prestat će kad prestane i terapija.

Dobra prehrana i tjelovježba ključne su za održavanje dobrog funkcionalnog statusa, koji će vam pomoći da bolje podnesete sistemska liječenja i borite se protiv bolesti. Pokušajte uključiti sve skupine namirnica u svoju prehranu, ali izbjegavajte procesiranu hranu. Slušajte svoje tijelo i jedite ono u čemu uživate, pazeći da održavate zdravu prehranu. Posavjetujte se s liječnikom i dijetetičarom o svom unosu hrane. Dodatno, pokušajte postići 150 minuta tjelovježbe tjedno. Odaberite tjelovježbu u kojoj uživate i uključite aerobnu aktivnost, aktivnost koja povećava snagu mišića i kostiju te trening koji poboljšava ravnotežu. Tjelesna aktivnost također će vam dati više energije, bolji san i opću dobrobit.

Živjeti s rakom može biti veliko opterećenje pa su moguća anksioznost i depresija. Razgovarajte o svojim osjećajima s obitelji i prijateljima i po potrebi potražite stručnu pomoć. Može vam pomoći i razgovor s drugim bolesnicima s rakom prostate ili sudjelovanje u grupi za podršku. Uz to, i spiritualnost može pomoći s emocionalnim stresom (npr. molitva, meditacija itd.).2, 3

Izjava o ograničenju medicinske odgovornosti
Sadržaj ovih internetskih stranica namijenjen je u svrhu informiranja i educiranja. Za personalizirani medicinski savjet obratite se svom liječniku. Uvijek zatražite savjet liječnika u svezi s bilo kojim pitanjem o zdravstvenom stanju.
Prije upotrebe bilo kojeg lijeka pa i onih koji se izdaju bez recepta kao i dodataka prehrani, pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika. Ako primijetite bilo koju nuspojavu, potrebno je obavijestiti liječnika ili ljekarnika. To uključuje i svaku moguću nuspojavu koja nije navedena u uputi o lijeku. Nuspojave možete prjaviti izravno putem nacionalnog sustava za prijavu nuspojava: Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), Internetska stranica: www.halmed.hr ili potražite HALMED aplikaciju putem Google Play ili Apple App Store traovine. Prijavljivanjem nuspojava možete pridonijeti u procjeni sigurnosti lijekova.

  1. Sung H i sur. Global cancer statistics 2020: GLOBOCAN estimates of incidence and mortality worldwide for 36 Cancer in 185 countries; Ca Cancer J Clin 2021; 71: 209-249
  2. EAU Guidelines. Edn. Presented at the EAU Annual Congress Milan 2021. ISBN 978-94-92671-13-4
  3. C. Parker i sur. Prostate cancer: ESMO Clinical Practice Guidelines for diagnosis, treatment and follow-up; Ann of Oncol, Jun 2020

EM-120037; CRO-MeEd-ONC-WEB-28-27/12/2022

Pripremljeno: siječanj 2023.